Dinosauri

srijeda, 28.11.2007.

GORE U ZRAKU

Iznad Dinosaura u zraku su lebdjeli i jedrili Pterosauri - šišmišoliki gmazovi. Neki su bili poput vrapca a neki su imali promjer krila poput malih zrakoplova. Svi su imali tanke, šuplje kosti i krila građena slična današnjim šišmišima i pticama P terosauri su vjerovatno bili toplokrvne životonje prekrivene krznom. Večina se hranila ribom a živjeli su poput danjašnjih morskih ptica - čigre i brzana. Pretpostavlja se da su postjali i Pterosauri koji su hranili gutajuči ulovkjene kukce na krilima strvinari koji su se hranili sirovinom. Pterosauri su bili srodnici Dinosaura ali ih na svstavamo među Dinosaure.
- 15:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 03.09.2007.

Dinosauri su dolazili u svim mogučim oblicima i veličinama. Patuljci kratkih nogu mogli su se susresti sa sporo hodajučim divocima, prema kojima bi današnji slonovi bili patuljci. Divlji mesožderi oštrih panđa i očnjaka vrebali su na pitome biljoždere bezubih kljunava i kopitastih prstiju. Večina Dinosaura bila je prekrivena ovalnim ljuskama
- 13:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 26.04.2007.

kako su se kretali

Nekoc su ljudi vjerovali kako je vecina Dinosarura bila preteska da bi mogla zivjeti izvan vode te da su tjelima bili uvaljani u jezerski mulj dok dugi su im vratova virili iy vode , omogucujuci udisanje zraka. No istrazivanja su pokayala da su svi Dinosauri zivjeli i hodali po kopnu . Najveci su bili cetveronosci teskih stopala koji su se vjerovatno su se kretali sporo poput slonova. manji dvonozni Dinosauri okretniji i brzi. Dvonozni ornitomimidi vjerovatno su bili najbrzi i sposobni ya trcanje dosta velikim brzinama.
- 16:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 09.03.2007.

Lovci na Dinosaure

Baš kao policajci na mjestu zločina traže da bi rješili zagonetku paleontolozi su u potrazi za milijune godina starim dokazima u stjenama kako bi otkrili takne o Dinosaurima i načinu njihova života. Fosilizirani zubi otisci stopala izmet i kosti . sve to može dovesti do iznenađujučih otkriča. No uzbudljivi su nalazi cjenovitih kostura. Iskopavanje čitava kostura može trajati tjednim Potom u laboratorij ima skupine ( timovi )znansvenika u potrazi u potrazi za dokazima analizirali svaki skriveni djelič u i pukotinu u kostima. Stručnjaci za oštečenja mogu utvrditi je li Dinosaur vidio borbeni ili patio od kakve bolesti. Stručnjaci za biljke traže ostatke lišča ili peluda u stijenama s pomoču kojih mogu utvrditi u kakvu okolišu je Dinosaur živio.
- 16:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Fosili

Zahvaljuči fosilnim ostacima tijela ostacima stopala i izmeta u stijenama koje su nekoč bile pjesak ili blato danas znamo mnogo o Dinosaurima. Fosili uključuju zube kosti i šupljine( kalupe) nastale od otisaka kostiju koje su se s vrebenom razgradile. Pretpostavlja se da su se fosiliziralo jedan od milijun Dinosaura a od daleko istrunuli ili erodirali (pretvoreni u prah) pod utjecajem vremenskih prilika. No neki su nalazi upravo spektakularni.
- 16:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 07.03.2007.

Kraj jedne ere

Prije odprilike 75 milijuna godina živjelo je najviše Dinosaura no samo 10 milijuna godina kasnije uništeni su svi osim ptica. Osim toga nije preživjela ni jedna vrsta kopnenih životinja teža od današnjeg psa. Izčeznuli su svi su Pterosauri i mnogi morski organizmi. Najmanje 80 različitih teorija pokušalo je obnjesniti kako je toliko živih oblika zbrisana sa lica zemlje. Večina ih je bila aspurdna primjerice danas više ne vjeruje da su Dinosauri postali preveliki pa se zbog toga više nisu mogli razmnožavali. Međutim stručnjaci se još uvjek ne mogu složiti oko toga što su zapravo dogodila. Iakoje danas na osnovi fosilnih dokaza teško reči kojom se brzinom odvijelomasovno izumiranje mnogi znanstvenici pretpostavljaju da je ono bilo uzrokovano iznenadnom katastrofom primjerice silovitim udarcima kometa ili asteroida.
- 17:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Neobična prehrana

Nekoč su znanstvenici smatrali da su se svi veliki Dinosauri mesožderi hranili samo biljoždernim Dinosaurima . Potom su lovci na fosile pronašli Spinosaure skupinu veliki mesoždera sa čeljustima i zubima prilagođenim prhranom prilično velikim ribama. Vjerovatnom su postojale i druge skupine Dinosaura specijalizirane za posebne načine prehravne . Primjerice Dinosauri sa širkim njuškama vjerovatno sam vrstama biliaka.
- 16:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Stopale i otisci stopala

Stopala i noge Dinosaura bile su iznimno raznolike građe. Večina velikih četveronožnih biljoždernih Dinosaura imala je krupne noge i široka stopala nalik onima onima kod slona. Dvonožni Dinosauri imali su duga stopala nalik onima kod ptica sa tri prsta na čijim su vrhovima bile oštre pandžeili nokti nalik na kopita . Četveronožni Dinosauri obično su hodali sporo vukoči noge a dvonožni Dinosauri bili su brzi poput konja. Znanstvenici danaas mogu procjeniti brzinu kretanja nekog Dinosaura uspoređujuči ga sa sisavcima ili pticama koje imaju sličnu strukturu kosti ili proučavanjem otisaka njegovih stopalaOkamenjeni tragovi stopala u blatu vrlo su vrijedni dokazi za procjenu brzinu i kretanja tih životinja.
- 16:38 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Visina i težina

Rječ Dinosaur podsječa nas podječa na goleme životinje premda su Dinosauri dolazili u iznanađujuče široku rasponu. Prosječni Dinosaur vjerovatno nije bio teži od konje a večina je bila daleko manje. Pretpostavlja se da je nekoličina vrsta Dinosaura mogla biti više od tonu od velikih pretpovjesnih kopnenih sisavaca koje su istrrjebiti fosilni ostaci ukazuju na to je večina Dinosaura ipak bila golema . Največi među njima - dugovrati Sauropodi bili su najteže najdulje i najviše životinje koje su ikada živjele. Danas po težini jedino veliki kitovi premašuju nejteže eg Dinosaura.
- 16:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 05.03.2007.

Glave i lubanje

slično ljudskima i lubanje Dinosaura stitile su mozak a ujedno su >> udomoljavale<< osjetne organe za vid miris i sluh , dišne putove čeljusti i zube. Ljubanje su dolazile u različitim oblicima i veličinama. Večina ih je imala posebne šupljine (>> pozore<<) za smanjivanje težine ili kao hvatišta čeljusnih mišiča. Glave največih - Dinosaura - Sauropoda - nisu bile veče od danjašnjih konja, inako su neki znatno manji rogati Dinosauri imali goleme glave - njihove lubanje mogle su narasti i do duljine 3m . No čak i u največoh Dinosaura, lubanje su štitile mozgove u kojima je veliki mozak (cebrum)- dio mozga odgovoran za stvaranje mišljenja - bio sičušnih dimenzija.
- 20:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 27.02.2007.

Migracije

Svake godine mnoge životinje polaze daleka putovanja u potrazi za hranom ili mjestima gdje če odlagati svoj pomladak. Takva putovanja nazivamo migracije. Sjevernoamerički karibu u prollječe seli tisuče kilometara sjevernije u potrazi za hranom na Afričkom području . Ujesen se opet vrača na jug kako bi izbjegao oštru sjevernu zimu . Ptice mogu priječi još više udaljenosti . samo u godini dana afrička čigra može preletjeti i do 200000 km . pretpostavlja se da su ih iz istih razloga mogli magrirati i Dinosauri . Najčvršči dokaz za to jesu fosili lni ostaci nekih vrsta Dinosaura pronađeni u području sjeverne Aijaske kao i tisuče km južnije.
- 12:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 25.02.2007.

Od glave do repa

Dinosauri kao i ljudi pripadaju skupini kralježnjaka. Glavna značajka kralježnjaka jest kralježnica - čvrsti potporaj Dinosaura sastavljen je od manjih kostiju koji se proteže od glave do repa. Kralježnice Dinosaura otkrivaju nam mnoštvo podataka o tomu kako su se te životinje kretale. Unekih Dinosaura kralješci su su bili povezani savitljivim spojevima omogučivši tim projizvojno savijanje vratova i repova. kod drugih su zbog posebnih štapičastih pojačivača djelovi kralježnice bili posve ukočeni. Završni dio su kralježnice tvorio je rep.koji je Dinosauru bio životno važan za održavanje ravnoteže., a katkad je služio kao posebno oružje za smrt.
- 16:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 01.02.2007.

Lov u skupinama

Samo neki Dinusauri hranili su se isključivo biljnom hranu. Teropodi - Dinusauri mesožderi . morali su ubijati plijen da bi preživjeli. Te životinje bile su omremljene smrtonosnim oružjem imalie su poput britve oštre zube očnjake pandže nalik kukama, snažne čeljusti za deranje mesa i mišičave noge s pomoču kojih gaženjem mogli usmrtiti manje žrtve. Pretpostavlja se da se večina Dinosaura torpeda hranila loveči manji plijen mladunčad Dinosaura guštera i jaja. Drugi su se pak udruživali u skupine koje su lukavo i kradomice vrebale na veči plijen tjerale ga u klopku i zajednički savladavale. Največe divljaštvo od svih lovaca koji su lovili u skupinama pristuje Terapodu Velaciraptora.
- 17:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Instinkt ubojice

Zamislite čudovište sa zubima veličine bodeža koje zuri u vas kroz prozor na gornjem katu. Provalivši unutra zgrabi vas ogromnim čeljustima i proguta. Udoba Dinusaura takva stvorinja nisu bila nočna mora, več strašna zbilja. Teropodi dinosauri -mesožderi tjekom evolucuje razvili u velik plijen. Međutimkao posljedica toga i njihov je plijen radi zaštite postojao sve več. Tako su mesožderi i biljožderi u bili zarobljeni u svojevrnoj evoluciskoj utrci uzajamno se potičući na rast do golemih veličina.
- 14:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 31.01.2007.

Dino ptice

U jednom rudnikom u Njemačkoj 1861pronađen je zapanjujuč fosil . B io je to očuvan kostur stvorenja gotovo identična Compsoganthusu ali postojala je jedna iznenađujuča razlika .IMAO JE PERJE . TUu životinju nazvao jeArcheopterix danas se smatra prjelaznim oblikom u evoluciji ptica iz malih grabežljivih Dinosaura . Prema tomu Dinosauri možda nisu i za sva vremena zbrisani su sa lica Zemlje več neki i danas žive oko nas.
- 17:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

oceanske krstarice

Ichiosauri ( riboliki gušteri) bili su hidronamični tjela savršeno građenih za proganjanje brzo plivajučeg plijena. Imali su duga na oba kraja ušiljena tjela pomoču mogli su smanjivati brzinu plivanja i kormilariti iodržavati uspravan položaj u vodi Poput PlesiosaurusaIhtiosauri su morali izlaziti na površinu vode da bi udahnuli zrak. Pretpostavlja se da su njihovi preci slični gušterima nekoč davno živjeli na kopnu. Sami su po sebi Ichiosaurisu izvan vode bili potpuno nemočni pa je cijena koju su platili za veliku brzinu plivanja u vodi bila prilično visoka. Rađali su se , odrasli iugibali u moru.
- 16:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 30.01.2007.

Podjela Plijena

Iako dugačak poput automobila Celophisis je bio lagan poput osmogodišnjeg djeteta. Krajem Trijasa skupine tih krvoložnih pticama sličnih Dinosaura tumarile su polupustinjamai šumarcima uz tokove rijeka loveči manju divljač. Držeči se na okupu skupina je mogla jednostavno svladati i znatno i znatno veči pljen. Pretpovjesni gmazovi Ateosauri vjerovatno su predobro naoružani da bi mogli pasti kao žrtve tih ubojica no da bi skupina Celophisisa slučajno naišla njihova lešine s pomoču svojih malih oštrih zubi u trenu ih je mogla ogoljeti do kosti pritom se međusobno prepiruči se koga če napasti
- 19:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 29.01.2007.

jurske žirafe

SAuropodi su bili najviše inajdulje životinje koje su ikad hodale Zemljom. Neke su bile bile teške poput 15 Afričkih slonova. Aveličina je bila njihov osnovni način samoobrane - jednostavno su bili preveliki da bi ih itko mogao napasti. No to nije bila jedina prednost tih divova. Buduči da su stoječi na tlu dosezali velike visine Sauropodi su mogli brstiti liše sa grana koje su bilie izvan dosega ostalih, biljožderskih Dinosaura. Sauropodi su bili izraziti biljožderi. Poput danjašnjih životinja koje brste lišče oni su se gotovo čitav život morali hraniti kako bi preživjeli.
- 18:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 26.01.2007.

ŽIVOT U KREDI

U to je doba živjelo najviše Dinosaura. Oštrozubi, biljožžderi su se hranili biljakama cvjetnicama koje su polako istiskivale starije b oblike vegetacije . Pojavljuju se četnjače i širokolisno drveče nalik današnjem kao i žabe zmije ptice i sisavci nalik onima kakva poznajemo danas. No kopnom morem i zrakom još uvjek su vladali pretpovjesni gmazovi.
- 13:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

život u juri

Usljed razvijanja kontinenata, mokri vlažni zrak donosio je kišu nad pustinjska područja u unutrašnjosti. Ovdje su se rasprostranile drvolike mahovine i paprati koje su rasle blizu vode dok su u suhim predjelima rasle četnjale. Brojne vrste dinosaura vjerovatno su se djelile kopno kopno s prvim pticama i sisavcima te te krokodilima i pterosaurima.
- 13:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 20.06.2006.

Otkriće dinosaura

Tisućama godina ljudisu pronalazili fosile dinosaura.Međutim prvog divovskog gmaza megalolosaura ( veliki gušter) tek je 1824. godine na temelju ostataka čeljusne kosti sa šiljastim zubima imenovao Wiliam Buckland. Naziv dinosaur( >>strašan gušter<<)1842. godine predložio je Britanski znanstvenik Richard Owen.
- 22:28 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Život u trijasu

Prvi dinosauri u razdoblju trijas pojavili su se prije oko 230 miljjuna godina.Na zemlji su tada živjeli krokodili, gušteri, pterosauri( leteći gmazovi) i kornjače.Uz vodotokove su rasle paprati i cikasi dok su u suhim predjelima rasle četinjaće.Kopnena podrčja u unutrašnjosti prekrivale su pustinje.
- 22:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zemlja u pretpovijesno doba

Za vrijeme vladavine dinosaura- u mezozoiku-Zemlja se znatno razlikovala od danjašnje.Klima je bila toplija a kopno su prekrivale stjiene, pustinje ili čudnovata pretpovijesna vegetacija ( biljni pokrov).Biljke cvjetnice, koje danas predvladavaju na kopnu, tada nisu postojale.Umjesto trava rasle su paprati.Umjesto širokolisnog drveča , prevlada vale su šume četinjača drvolikih papretnjaća nalik danjašnjim palmama, te visokih paprati. Obrisi danjašnjih kontinenata nisu bili pretpoznatljivi.Početkom mezozoika svi kontinenti bili su povezani u jedinstvnstvenu kopnenu masu.Milijunima godina kasnije uslidilo je njihovo razdvajanje i udaljavanje.
- 21:15 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Što su dinosauri?

Dinosaure svrstavamo unajveličanstvenije i najuspješnije životinje koje su ikad živjele na Zemlji. Od predaka veličine psa, oni su se evolucije razvili ubojice teže od slonova,biljoždere duge poput nekoliko uspostupno poredanih autobusa ili mala stvorenja žustra velićine kokoši.Za vrijeme njihove vladavine na kopnu su mogli preživjeti samo sisavci manji od domaće maćke.Dinosauri su se prvi put pojavili prije 230 milijuna godina,a svoj procvat doživjeli su prije 165 milijuna godina.Potom su,65 milijuna godina kasnije iznenada i misteriozno isčeznuli s lica Zemlje.Usporedbe radi,suvremeni ljudi naselili su Zemlju tek prije nekih 100 000 godina.
- 11:52 - Komentari (9) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.